Samokov
Slika škole iz Samokova, Nikole Obrazopisova iz 1892. godine
Samokov (bugarski: Самоков) je grad na jugozapadu Bugarske u Oblasti Sofija. Grad se smjestio na prijevoju planina Rila i Vitoša, udaljen svega 55 kilometara od glavnog grada Sofije. Zbog brojnih terena za zimske sportove Samokov, se uz obližnji Borovec, razvio u jedan od najvećih bugarskih zimskih turističkih središta.
U svojoj prošlosti Samokov je bio središte zanatstva, osobito kovača. Brojni majstori iz Samokova danas su značajne bugarske povijesne ličnosti poput; Zahari Zografa, Hriste Dimitrova i Nikole Obrazopisova. I samo ime grada, govori o kovačkoj aktivnosti u gradu. Jer ime je sastavljeno od riječi samo i kov, koje i u bugarskom imaju isto značenje kao i u hrvatskom. Dakle Samokov bi bio mjesto gdje se predmeti sami kuju, pomoću mehaničkog čekića pokretanog snagom vode (samokova).
Pretpostavlja se da je Samokov osnovan u 14. st. kao rudarsko naselje uz pomoć njemačkih saskih rudara. Sa sigurnošću se prvi put navodi 1455. godine, u turskom popisu, i ponovno 1477. godine, pod imenom - Vlajčov Samokov. Kroz 16 i 17 st., Samokov je izrastao u najveći rudnik željeza u regiji. Zabilježeno je da je u razdoblju 1565. – 1566., Samokov proizveo i isporučio 20 000 konjskih potkova za Beograd i 30 000 klinova za potrebe Otomanske vojske. Samokov je proizvodio brodska sidra i ostale metalne predmete za brodogradilišta u Bugarskoj, naročito za ono u Ankialosu u bugarskom primorju.
Samokov (bugarski: Самоков) je grad na jugozapadu Bugarske u Oblasti Sofija. Grad se smjestio na prijevoju planina Rila i Vitoša, udaljen svega 55 kilometara od glavnog grada Sofije. Zbog brojnih terena za zimske sportove Samokov, se uz obližnji Borovec, razvio u jedan od najvećih bugarskih zimskih turističkih središta.
U svojoj prošlosti Samokov je bio središte zanatstva, osobito kovača. Brojni majstori iz Samokova danas su značajne bugarske povijesne ličnosti poput; Zahari Zografa, Hriste Dimitrova i Nikole Obrazopisova. I samo ime grada, govori o kovačkoj aktivnosti u gradu. Jer ime je sastavljeno od riječi samo i kov, koje i u bugarskom imaju isto značenje kao i u hrvatskom. Dakle Samokov bi bio mjesto gdje se predmeti sami kuju, pomoću mehaničkog čekića pokretanog snagom vode (samokova).
Pretpostavlja se da je Samokov osnovan u 14. st. kao rudarsko naselje uz pomoć njemačkih saskih rudara. Sa sigurnošću se prvi put navodi 1455. godine, u turskom popisu, i ponovno 1477. godine, pod imenom - Vlajčov Samokov. Kroz 16 i 17 st., Samokov je izrastao u najveći rudnik željeza u regiji. Zabilježeno je da je u razdoblju 1565. – 1566., Samokov proizveo i isporučio 20 000 konjskih potkova za Beograd i 30 000 klinova za potrebe Otomanske vojske. Samokov je proizvodio brodska sidra i ostale metalne predmete za brodogradilišta u Bugarskoj, naročito za ono u Ankialosu u bugarskom primorju.
Zemljovid - Samokov
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Bugarska
 |
 |
| Zastava Bugarske | |
Jedna od najranijih prapovijesnih zajednica u zemljama današnje Bugarske bila je neolitska Karanovska kultura iz 6500. pr. Kr. Od 6. do 3. stoljeća pr. Kr. na području sadašnje Bugarske vodili su borbu za prevlast Tračani, Perzijanci, Kelti i Antički Makedonci. Politička stabilnost nastupa rimskim osvajanjem područja današnje Bugarske 45. godine, a s propašću rimske države ponovno su se rasplamsali plemenski sukobi i provale različitih naroda. Oko 6. stoljeća ova su područja naselili rani Slaveni. Protobugari predvođeni Asparuhom napali su iz zemalja (Stare Velike) Bugarske i trajno zauzeli taj dio Europe u kasnom 7. stoljeću. Osnovali su (Podunavsku) Bugarsku koju je Bizantsko carstvo priznalo ugovorom iz 681. godine. Bugarsko carstvo vladalo je većim dijelom Jugoistočne Europe i značajno utjecalo na slavenske narode razvojem ćirilice. Prvo bugarsko carstvo trajalo je do ranog 11. stoljeća kada ga je bizantski car Bazilije II. osvojio i razorio. Uspješna bugarska pobuna 1185. uspostavila je Drugo bugarsko carstvo koje je dosegnulo svoj vrhunac pod Ivanom Asenom II. (1218. – 1241.). Nakon brojnih iscrpljujućih ratova i feudalnih sukoba carstvo se raspalo 1396. godine i palo pod osmansku vlast na gotovo pet stoljeća.
Valuta / Jezik
| ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
|---|---|---|---|
| BGN | Bugarski lev (Bulgarian lev) | лв | 2 |
| ISO | Jezik |
|---|---|
| BG | Bugarski jezik (Bulgarian language) |
| TR | Turski jezik (Turkish language) |